Panona Tours » Tekstovi » Vinogorja » Kultura vina i vinske ceste u Mađarskoj

Kultura vina i vinske ceste u Mađarskoj

Kategorija: Vinogorja | Datum: 21.07.2014.

Sve je veći broj onih, koji rado kušaju ukusna i raskošna vina. Dokazane sorte rado kušamo tijekom obiteljskih i zvaničnih manifestacija, događanja, kao i u svakodnevnici, ali rado otkrivamo i manje poznate vrste. A gdje bi smo upoznali vrhunska, raskošna vina, ako ne tamo gdje se rađaju, u blizini vinove loze, u podrumima prepunim buradi, povezano sa jednim ugođajnim izletom punim doživljaja, u okviru jedne ukusne vinske večere?

Kultura vinograda i vina u Mađarskoj ima tradiciju staru oko dvije tisuće godina. Raznolike prirodne i zemljopisne karakteristike Karpatske kotline i povijesni događaji koji su utjecali na njezino formiranje i razvitak, čine mađarsku vinsku kulturu jedinstvenom i raznolikom. Mađarske vinske regije imaju mnogo toga zajedničkoga u svom povijesnom razvitku, ali svako vinogorje ima svoj osobit put razvoja, jedinstvene karakteristike i jedinstven imidž.

U Mađarskoj se u posljednjih nekoliko desetljeća u jesenjem mjesecima uglavnom organiziraju manifestacije vezane za vinarstvo, berbene povorke, no u današnje se vrijeme, međutim, od ranoga proljeća pa sve do kasne jeseni održavaju razni vinski festivali koji su usko povezani s ostalim pripadajućim granama vinskoga turizma i lokalnim tradicijama. U proteklom je razdoblju na 22 vinogorja utemeljeno trideset i šest povijesnih udruga vinskih cesta, koje su se udružile u veću savez udruga - Savez mađarskih vinskih cesta. Danas je tržište vinskog turizam postalo vrlo široko i veliko, vinarije i pružatelji usluga nude brojne programe vinskoga turizma i sadržaje za ljubitelje vina. Stvorena je prava nacionalna mreža događanja vezanih uz vino, a diljem se države pojavio čitav niz događaja. Sve više i više vinara naglašava stav kako vinske ceste i degustacije vina pridonose upoznavanju kulture i promidžbi vinske kulture, a ne kao nekada neumjerenoj konzumaciji i potrošnji vina. Danas sve veći broj podruma organizira tzv. vinske akademije, tijekom kojih posjetitelji mogu upoznati i naučiti osnove degustacije vina.

Prve su vinske ceste organizirane u Zapadnoj Europi, odakle su prenesene i udomaćile se u Mađarskoj. Austrijski proizvođači, uglavnom manja gospodarstva, značajan dio svojih proizvoda plasiraju posredstvom vinskog turizma. Time mogu uštedjeti značajan dio troškova transporta, skladištenja i punjenja u boce.

Udruge vinskih cesta u Mađarskoj sve su svjesnije u organiziranju svojih aktivnosti. Te različite udruge prihvaćaju samo male i velike vinarije da im se pridruže ako su voljni poštivati stroga pravila i propise. Između ostaloga, podrumi trebaju izgraditi takve prostorije u kojima goste mogu primati na primjeren način, podjednako posjetitelje pojedince, kao i turističke skupine. Tamo gdje se poslužuju i topla jela, naravno, trebaju udovoljiti i relevantnim propisima Europske unije. A najvažniji je zahtjev kvaliteta vina. U Mađarskoj su uglavnom manji podrumi oni koji sve veći dio svoje proizvodnje plasiraju u vlastitim prostorima, vinskim turistima koji ih posjećuju. Premda u državu dolazi velika količina uvoznog vina, vinari koji su uključeni u vinski turizam ne trebaju se toga plašiti.

U posljednje se vrijeme u domaćem vinskom turizmu može uočiti jedan trend: podrumi koji su na vrijeme otkrili mogućnosti i prilike u udrugama vinskih cesta i u zajedničkim programima, na taj su se način razvijali i širili obujam djelatnosti i svoje turističke usluge, sada se sve više posvjećuju vlastitom poduzetništvu, a u manjoj mjeri sudjeluju u aktivnostima udruge i u zajedničkim marketinškim i organizacijskim aktivnostima. Oslanjajući se prije svega na svoj ugled i tržišnu snagu, žele opstati na tržištu i u vinskom turizmu.

Vino, pripadajuća kultura i vinorodni kraj - sve su to turističke atrakcije. Ukoliko se vinorodnom kraju pridruži upoznavanje vina, degustacija, predstavljanje s ciljem poboljšavanja prodaje, u tom se slučaju vino može uvrstiti među proizvode agrarnoga turizma. Ukoliko vino, jednu vinogradarsku regiju i njegova naselja, kao i stručnjake za proizvodnju vina, smatramo jedinstvenim turističkim proizvodom koji obuhvaća ne samo upoznavanje vina, nego i tradicije naselja i zajednice, njezine kulturne atrakcije, u tom se slučaju već može smatrati temeljem regionalnoga tematskoga vinskoga puta.
Usluga je, međutim, potpuna tek ako uz degustacije vina i ugostiteljstvo, vinski turist ima na raspolaganju i smještaj. Vinski je turizam usko povezan sa seoskim turizmom i podiže mu kvalitetu i obogaćuje ga. Stoga nije slučajno da su seoski turizam i Savez mađarskih vinskih cesta i organizacijski povezane. Interesi im se, između ostaloga, podudaraju u organiziranju festivala i raznih manifestacija. Jesensko je razdoblje sezona radosti berbe. U Vilanj i u vilanjsko vinogorje svake godine prvoga vikenda u mjesecu listopadu stiže više desetina tisuća gostiju. U studenom, na Martinje, održava se novi praznik - praznik guščje večere, vezano za koji postoje desetci događaja koji se održavaju u brojnim različitim mjestima. Na početku godine, dan svetog Vincenta otvara vrata podruma, koji također privlače posjetitelje u vinsku regiju. Uskrs, a posebice Duhovi, su vrijeme kada u znaku otvorenih podruma u vinogorjima diljem države podrumi i seoski smještaji (d)očekuju ljubitelje vina. Festivali su često povezani između naselja: u Bolju, na festivalu kupusa, predstavljaju se bijela vina regije, a na natjecanju u kuhanju pijetlovog paprikaša u Mecseknédasdu, se predstavljaju crna vina. Tijekom ljeta, pak, u vinogorjima uz Balaton, domaći i inozemni gosti mogu kušati njihovu ponudu.

Fotografije